O RAKU
Riječ tumor u medicini znači izraslina - oteklina. Nastaju uvećanjem tkiva ili organa bilo umnožavanjem stanica, otokom tkiva zbog zadržavanja tekućine ili krvarenja u tkivu.
Stanica je osnovna jedinica građe tkiva i organa. U tkivima i organima stanice rastu, razvijaju se, umnožavaju se vršeći svoju unaprijed određenu funkciju. Stare stanice nestaju. Taj se proces obnavlja tokom života određenim i utvrđenim redom održavajući i čineći život. Ponekad u tom procesu dođe do greške koja rezultira nekontroliranim rastom stanica koje gube svoju pravu funkciju i koje se nagomilavaju u tkivu čineći tumor. Nekontrolirana dioba stanica uzrokovana je oštećenjem staničnog DNK koje rezultira mutacijom. Jedna ili više takvih mutacija, bilo naslijeđenih bilo stečenih, mogu dovesti do stvaranja tumora.
Tumor je naziv za svaku abnormalnu nakupinu tkiva, koja može biti maligna, zloćudna ili kancerogena, odnosno benigna, dobroćudna ili nekancerogena. Samo maligni tumori invadiraju okolna tkiva ili metastaziraju.
Pojam "novotvorina" označava novonastalu tvorbu u organizmu koja je nastala kao posljedica različitih unutarnjih i vanjskih faktora koji djeluju na organizam. U osnovi, novotvorine nastaju kad se izgubi normalna regulacija kontrolnih mehanizama rasta stanice. Rak predstavlja zloćudni oblik novotvorine. Tumori su štetni po zdrava tkiva jer svojim rastom vrše pritisak na njih, otežavaju protok krvi i normalnu ishranu i funkciju organa.
Rak (latinski cancer) je naziv koji se koristi za široku skupinu malignih bolesti koje karakterizira nekontrolirana dioba stanica, odnosno sposobnost tih stanica da prodru u ostatak tkiva, bilo direktnim urastanjem (invazija) bilo migracijom stanica do udaljenih područja tijela (metastaza).
VRSTE TUMORA
Tumori mogu biti maligni i benigni.
Razlika malignih i benignih tumora je u agresivnosti njihovog rasta.
Maligni tumori urastaju u zdrava tkiva šireći se u okolinu i imaju sposobnost metastaziranja to jest raseljavanja tumora u udaljena tkiva i organe. Iz početnog mjesta nastanka tzv. primarnog tumora maligni tumori se prenose putem krvi, limfe ili migracijom stanica u udaljena tkiva i organe. Na mjestu rasta bolesno i deformirano tumorsko tkivo i tumorske stanice zamjenjuju zdravo tkivo te tako ti organi gube svoju funkciju ugrožavajući život.
Beningni tumori ne daju metastaze i ne infiltriraju zdrava tkiva već ih svojim rastom potiskuju. Benigni tumori sami po sebi ne ugrožavaju život ukoliko rastom ne potiskuju neki vitalni organ ili tkivo.
Muškarci i žene podjednako oboljevaju od tumora. Pojedini tumori češći su kod žena i obrnuto. Najčešći benigni tumori kod žena su fibroadenomi u dojkama i miomi maternice. Kod muškaraca najčešći benigni tumori su fibromi i lipomi kože i potkožnog tkiva. Maligni tumori također imaju različitu distribuciju po polovima pa čak i po geografskim regijama.
VRSTE MALIGNIH TUMORA PREMA PORIJEKLU STANICA
Rak se može razviti u bilo kojem dijelu tijela, te se prema vrsti stanica odnosno prema postanku dijeli na:
- karcinome - zloćudne novotvorine porijeklom iz epitelnih stanica;
- sarkome - zloćudne novotvorine porijeklom iz mezenhima ili njegovih derivata (mezenhim je prvobitno vezivno tkivo koje se javlja još u embrionalnom stadiju)
- limfome i mijelome - zloćudne novotvorine porijeklom iz retikuloendotelnog i limfatičnog sustava.
- leukemije - rak koštane srži (stvaranje promijenjenih bijelih krvnih zrnaca koja ne mogu propisno sazrijeti).
- tumori središnjeg živčanog sustava - zloćudne novotvorine koje se razvijaju u mozgu odnosno moždanim stanicama i stanicama leđne moždine.
Rak se, s obzirom u kom dijelu tijela se razvio, može manifestirati na različite načine. Za konačnu dijagnozu najčešće je potrebna mikroskopska analiza tkiva dobivenog biopsijom. Kada se jednom dijagnosticira, terapija se najčešće sastoji od kirurške operacije, kemoterapije i zračenja.
Ukoliko se ne liječi, većina formi raka izaziva smrt. Rak predstavlja jedan od glavnih uzročnika smrti u razvijenim zemljama. Mnogi oblici raka su lječivi, a neki i potpuno izlječivi, pogotovo ako se rano otkriju.
UZROCI NASTANKA TUMORA
Uzrok nastanka najvećeg broja tumora nije poznat. Na njihovu pojavu ne utiče samo jedan faktor već više njih. Otkriveni su mnogi faktori rizika za nastanak tumora.
Pušenje je jedan od najvećih faktora rizika jer nije samo povezano samo sa nastankom karcinoma pluća već i sa malignim tumorima drugih organa (dojke, debelog crijeva, grla, bubrega itd).
Izloženost jakim UV zrakama sunca kao i drugim izvorima zračenja, izloženost kancerogenima kojih ima u hrani, životnoj i radnoj sredini, određene vrste virusa kao humani papiloma virus HPV I HIV su također faktori rizika za oboljevanje od malignih tumora.
Postoji cijeli niz čimbenika koji uzrokuju rak, a koji su grupirani u tri područja: prehrana (loše masnoće - transmasne kiseline, loši ugljikohidrati - rafinirani šećer), stres (poremećaj psihe) i okolina (zagađenost prirode, pušenje). Kod pojedinih tumora nasljeđe igra značajnu ulogu. Postoje takozvani familijarni kancer sindromi koji nose izvjestan rizik u nekoj obitelji od oboljevanja. Otkrićem pojedinih gena može se pouzdano utvrditi rizik i vjerovatnoća da li će neka osoba oboljeti od određene vrste tumora. Najpoznatiji geni iz ove grupe su Brca 1 i 2 koji su povezani sa rizikom za pojavu karcinoma dojke i jajnika ali i drugih tumora.
STUPANJ MALIGNOSTI TUMORA
Stupanj malignosti tumora je pojam koji se koristi najviše u patologiji i odnosi se na nekoliko osnovnih karakteristika malignog tkiva i stanica i broj stanica koje su trenutno u diobi. Indirektno ovaj parametar govori o agresivnosti tumora, ali i o njegovoj osjetljivosti na citostatike i ionizirajuće zračenje jer su stanice koje se dijele osjetljivije na ove agense.
METASTAZE
Metastaze su udaljena žarišta tumora koji se proširio putem krvi ili limfe u druge organe ili tkiva van mjesta nastanka. Metastaze predstavljaju žarišta istog primarnog tumora od koga su nastale sa istim osobinama agresivnog i destruktivnog rasta po okolinu. I novoj okoline metastaze imaju osobinu rasta i širenja kroz tkivo kao i primarni tumor. Svojim rastom tumor uništava funkciju stanica, tkiva i organa u kojima se nalazi.
VAŽNOST RANOG OTKRIVANJE TUMORA
Rano otkrivanje je značajno jer je pojedine tumore moguće izliječiti ali samo ako se rano otkriju u fazi prije nego što nastanu metastaze. Također rano otkriveni tumori se najčešće mogu kirurški odstraniti u cjelini jer u toj fazi ne infiltriraju okolinu.
Svi ljudi bi trebalo jednom godišnje obaviti sistematski pregled koji podrazumijeva kompletnu laboratorijsku pretragu, ultrazvuk abdomena, za pušače snimku pluća i pregled interniste. Za rizične grupe u odnosu na nasljeđe u razvijenim zemljama su napravljeni programi praćenja i skrininga koji podrazumevaju točno definirane intervale i vrste pregleda koje ta osoba treba obaviti.